Informacije o Smrsajte-zajedno

Moj lični blog o različitim metodama mršavljenja, ovdje dijelim i svoje metode i one koje ljudi preporučuju.

Histamin i gojaznost

Histamin i gojaznost

Kada osoba udahne polen, polen oslobodi proteine koji su rastvorljivi u vodi. Ovi proteini su uglavnom bezopasni, ali ih tijelo u određenim slučajevima prepozna kao štetne supstance. Nakon toga tijelo reaguje na pretpostavljenu prijetnju na način da stvori i oslobodi supstancu poznatiju kao IgE antitjela.

Ova IgE antitjela potom se vezuju za ćelije mastocite u tijelu koje oslobađaju histamin. Histamin predstavlja glavnu odgovornu supstancu za simptome alergije na polen. U slučaju da sumnjate na postojanje alergije na polen, vaš termin za BICOM pregled možete da zakažete ovdje. Postoji veliki broj različitih vrsta polena. Ljudi su najčešće alergični na sljedeće vrste polena. Prema istraživanju koje je sprovela Američka asocijacija za polen i astmu najčešći uzrok alergije na polen je trave.

U slučaju da osobe koje imaju alergiju na polen nisu sigurne na koju konkretnu vrstu polena imaju alergiju preporučuje se uraditi alergotest na inhalatorne alergene.

Urtikarija ili koprivnjača je upala kože koja se aktivira kada imunološki sistem oslobađa histamin. Ukoliko dođe do oticanja dubokih slojeva kože, takvo stanje se naziva angioedem. Histamin i gojaznost dve vrste urtikarije, a to su akutne i hronične. Akutna urtikarija se javlja povremeno posle konzumiranja određene hrane ili dolaska u kontakt sa određenim okidačem. Može se takođe pokrenuti nealergijskim uzrocima kao što su toplota ili vežbanje, kao i lekovi, hrana, ugrize od insekata ili infekcije.

U sklopu Bicom pregleda radi se test na inhalatornih alergena. Informacije koje se dobiju testiranjem od izuzetnog su značaja, naročito jer se otkrije koja biljka je uzrok alergije i u kojem godišnjem dobu raste ili cvjeta. Nakon što se otkrije na koju vrstu polena je osoba alergična, tek tada može da počne sa bicom terapijom desenzibilizacije. Ponekad postoje i ukrštene alergijske reakcije između nutritivnih i inhalatornih alergena.

Na primjer, osobe koje su alergične na polen breze u većini slučajeva mogu biti alergični i na jabuke ili lješnjake. Razlog tome je izrazita sličnost proteina breze sa proteinima jabuke i lješnjaka koji se nalaze.

Najbolje je terapije na alergiju na polen započeti par mjeseci prije sezone cvjetanja polena na koji je pacijent alergičan. Jako je bitna ishrana po testu intolerancije u toku terapija i u toku sezone cvjetanja jer se uz pravilnu ishranu rasterećuje imunološki sistem. Bicom terapije u cilju jačanja imuniteta se preporučuju naredne godine kako bi se imunitet izborio sa polenskom alergijom. Bicom terapije se mogu raditi i kada pacijent ima akutnu alergiju na polen tj. Odgovor imuniteta na terapiju je u ovoj situaciji sporiji a cilj nam je da pacijent može funkcionisati u sezoni cvjetanja bez lijekova antihistaminika i kortikosteroida.

Šta su ustvari grinje? Grinje se nalaze na svim kontinentima na svijetu osim na Antarktiku. One uspijevaju da se razviju u toplim, vlažnim okruženjima, baš kao što je nečiji dom. Grinje koje se nalaze u prašini primarno se hranje ćelijama kože. Koža koja opadne sa jedne osobe na dnevnom nivou dovoljna je da nahrani milione grinja, što znači da nečiji dom može imati milione grinja u njemu.

Ćelije kože koje opadaju sa ljudi i kućnih ljubimaca mogu se naći duboko u tkaninama u kući, kao što su tepisi i kauči. Najviše se zadržavaju u štofanim garniturama i u starom namještaju. Na koji način grinje izazivaju alergiju? Grinje u prašini uzrokuju alergiju na dva načina. Prvi način je kroz njihov otpad. Kao što je slučaj i kod ostalih živih organizama, tako i grinje stvaraju otpad nakon što jedu. Taj otpad uzrokuje alergije kod nekih ljudi.

Drugi uzrok alergije na grinje su tijela ili dijelovi tijela ovih stvorenja. Kako prašina uzrokuje da grinje umru, tako njihovi ostaci ostaju na mjestu. Ovi ostaci predstavljaju drugi alergen na koji pacijent reaguje. Simptomi alergije na grinje u prašini i dijagnoza Osoba koja je alergična na grinje često će doživjeti sljedeće simptome. Ljudi koji imaju astmu mogu osjetiti da im grinje pokreću simptome koji su karakteristični za njihovo stanje.

Zbog sličnosti sa drugim alergijama često se dešava da je teško razlikovati alergiju uzrokovanu grinjama od astme. Ukoliko simptomi alergije traju tokom cijele godine, to može biti znak da se radi o alergiji na grinje. Ukoliko se utvrdi da osoba ima simptome alergije preporučuju se različiti alergo testovi. U obzir treba uzeti sve testove i pomoći da se imunitet desenzibiliše na navedene alergene. Mogu se raditi terapije desenzibilizacije vakcinama koje se primaju svaki mjesec, dva, tri i tako naredne tri godine ili Bicom biorezonantne terapije koje se rade x godišnje.

Kao što je to slučaj i kod svakog drugog alergena, ograničavanje izloženosti je bitan  način da se smanji kontakt sa alergenom i umanji alergija na grinje i kućnu prašinu.