Utvrđena je direktna povezanost između prevalenci- je gojaznosti i prosečnog dnevnog praćenja televizije. Zapažen je direktan odnos između maternalne gojaznosti, veće telesne mase na rođenju i veće učestalosti gojaznosti kasnije u životu.
Pri tome je teško razdvojiti relativni doprinos maternalnih gena od intrauterusnih činilaca. Ova hipoteza pretpostavlja da je ljudska vrsta opstala zahvaljujući prirodnoj selekciji jedinki sa sposobnošću stvaranja metaboličkih rezervi koje su omogućavale preživljavanje tokom perioda gladovanja.
Trajna dostupnost hrane kod savremenog čoveka rezultuje deponovanjem masti, a odsustvo perioda gladovanja rezultuje porastom TM, odnosno gojaznošću. Iskustva pokazuju da su odojčad na veštačkoj ishrani u većem riziku od gojaznosti od one koja su dojena, odnosno da dojenje štiti od gojaznosti u detinjstvu. Stepen uhranjenosti ispitanika se procenjuje tako što se izračunati ITM unosi u grafikon rasta indeksa telesne mase specifičan za uzrast i pol ispitanika. Grafikoni sadrže seriju krivih linija koje označavaju specifične percentile.
Preterano uhranjenom, odnosno u riziku od gojaznosti smatraju se deca s ITM većim od ITM pokazuje zadovoljavajući stepen korelacije sa preciznijim metodi- ma merenja ukupnog sadržaja telesne masti i kod dece i kod odraslih. Ukupni sadržaj masti u telu se menja tokom rasta, a uporedo s time i ITM.
Tokom ranog detinjstva procentualni sadržaj masti u organizmu se smanjuje dostižući najniži nivo u uzrastu od 2 do 5 godina.
Devojčice u adolescenciji imaju znatno veći procenat masti od dečaka. U izvesnim situacijama ITM pruža netačnu sliku celokupne adipoznosti, npr. Takođe, ITM ne omogućuje razlikovanje razvijenosti supkutane od visce- ralne abdominalne masti. Intraabdominalna gojaznost je udružena sa češćom pojavom metaboličkog sindroma i kardiovaskularnih komplikacija kod odraslih i kod dece, a procenjuje se na osnovu merenja obima struka.
Merenje debljine kožnog nabora je brz i jednostavan metod koji pruža informacije o distribuciji masti u organizmu pošto se izvodi na nekoliko mesta na telu. Veoma je važno razlikovanje primarne sinonimi: idiopatska, egzogena ili nutritivna gojaznost od retkih oblika sekundarne morbidne gojaznosti.
Nutritivna gojaznost je najčešći uzrok gojaznosti u detinjstvu i adolescenciji. Sekundarna gojaznost, koja obično počinje u ranom uzrastu, može biti prouzrokovana monogen- skim poremećajima, različitim genetskim sindromima, kao i nizom drugih poremećaja kao što su tumori hipotalamusa, druge lezije mozga, endokrini poremećaji ili jatrogeni uzroci Tabela Ipak, svi navedeni poremećaji mogu da objasne uzrok.
Većina ovih uzroka gojaz- nosti može se prepoznati na osnovu kliničkog pregleda. Klinička slika, dijagnoza, prateći morbiditet i prognoza. Inicijalna procena prekomerno uhranjenog ili gojaznog deteta obuhvata anamnezu i klinički pregled Na osnovu podataka iz lične i porodične anamneze, kao i fizikalnog pregleda, moguće je svako gojazno dete klasifikovati u jedan od navedenih kliničkih tipova gojaznosti.
Deca sa nutritivnim oblikom gojaznosti su obično visoka. To ne znači da će svi biti visokog rasta u odraslom dobu pošto kod gojazne dece pubertet često počinje ranije.
Nizak rast ukazuje na gojaznost u okviru nekog od navedenih genetskih sindroma ili hipotalamusne uzroke od kojih su najčešći Prader-Willijev i Bardet-Biedlov sindrom.
Smanjivanje brzine rasta povezano s porastom TM ukazuje na endokrini uzrok gojaznosti kao što su hipotiroidizam, hiperkortizolizam Cushingov sindrom ili nedostatak hormona rasta. Klinički znaci koji ukazuju da je gojaznost posledica genetskog sindroma su navedeni u tabeli Gojaznost u detinjstvu i adolescenciji praćena je posledicama na kardiovaskularnom sistemu rana ateroskleroza i hipertenzija, metaboličkim hiperholesterolemija i dislipidemija i endokrinim poremećajima hiperinsulinizam, rezistencija na insulin, poremećaj tolerancije na glukozu, dijabetes melitus tipa 2, neredovnost men- struacija.
Kod svih gojaznih adolescenata, posebno kod onih s porodičnom anamnezom o ranom početku tipa 2 dijabetesa mlađi od 40 godina, treba misliti na mogućnost ove bolesti, kako zbog poznatog porasta njene incidencije u svetu, tako i zbog rizika od brze pojave komplikacija dijabetesa u slučaju kasnog postavljanja dijagnoze. Overweight P85 - P95 was observed in 9. Obesity was determined in 5. These results indicated that prevention measures should begin before the school age. Key words : prevalence, obesity, schoolchildren UVOD Gojaznost je proglašena za globalnu epidemiju još pre desetak godina 1. Ukoliko se gojaznost pojavi u detinjstvu veoma često se nastavlja u adultnoj dobi, predstavlja faktor rizika za mnoge masovne nezarazne bolesti 2,3 i dovodi do značajnih zdravstvenih i socio-ekonomkih komplikacija 4,5.
Posebno zabrinjava što je proteklih dve decenije broj gojazne dece u svetu narastao više puta, tako da je danas u svetu preko miliona dece gojazno 6. Mada je gojaznost najzastupljenija u visokorazvijenim zemljama, brzo se širi ka svetu u razvoju posebno ka državama u tranziciji 7,8, tako da je trendove gojaznosti dece potrebno brižljivo i kontinuirano pratiti.
Dr Raketić
Istraživanja ove problematike u našoj zemlji su nedovoljno često radjena, te ih je neophodno aktuelizirati. Definicija gojaznosti u dečjem uzrastu je veoma različita. Standardi za utvrdjivanje stanja ishranjenosti se ne podudaraju po metodologiji i referentnim vrednostima, tako da se i dobijeni rezultati merenja dece teško porede 9, U našoj zemlji ne postoje nacionalni standardi rasta i razvoja dece grafikoni rasta, što dodatno otežava problem monitoringa. U svakom slučaju, antropometrijska merenja su univerzalan, jeftin, prikladan, primenljiv i neinvazivan metod koji se najčešće koristi u praksi Poznavanje učestalosti zdravstvenog problema na nivou populacije, posebno vulnerabilnih grupa omogućava kasniju evaluaciju preduzetih preventivnih mera i bolju kontrolu boleti.
U ovom radu su prikazani podaci dobijeni antropometrijskim merenjem dece dečaka i devojčica sa teritorije Nišavskog okruga iz četiri uzrasne grupe od navršene šeste do sedme godine, od navršene osme do devete godine, od navršene te do te godine i od navršene te do te godine.
Antropometrijska merenja su sproveli lekari ili pedijatrijske sestre koji su prošli odgovarajuću obuku u Institutu za zaštitu zdravlja u Nišu. Standardnim postupcima merene su telesna masa i telesna visina dece. Telesna masa izražena u kg merena je baždarenom medicinskom decimalnom vagom, a telesna visina u cm merena je pomoću antropometra, bez obuće sa sastavljenim petama i glavom u horizontalnoj poziciji u tzv. Frankfurtskoj ravni.